Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Usluge EURES-a

Tražitelji posla (posloprimci)

Na EURES portalu uz pomoć alata za pretraživanje, kao i mreže od preko 1000 EURES savjetnika koji su Vam spremni pomoći, mogu se pronaći relevantne informacije o mobilnosti radnika, informacije o trenutno otvorenim radnim mjestima u 31 europskoj zemlji, registrirati besplatni korisnički račun te kreirati vlastiti životopis koji će biti vidljiv svim EURES registriranim poslodavcima i EURES savjetnicima koji poslodavcima pomažu pronaći prave kandidate. Nadalje, dio portala posvećen uvjetima rada i života može vas dobro upoznati sa trenutnim stanjem u regiji potencijalnog zapošljavanja. Informacije o životu i radu dostupne su na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, te ponekad na jeziku predmetne države.  

Ponudu radnih mjesta koja poslodavci iz EU nude radnicima iz Hrvatske potražite ovdje.

Za dodatne informacije, pojašnjenja i savjete koji vam mogu pomoći pri traženju posla kontaktirajte najbliži ured EURES-a.

Sloboda kretanja radnika i prijelazna razdoblja

Načelo slobodnog kretanja radnika na jedinstvenom europskom tržištu podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu te Švicarskoj.

Iznimno, u Švicarskoj aktivirana je zaštitna klauzula prema Hrvatskoj u skladu sa Sporazumom o slobodnom kretanju osoba (AFMP). Savezno vijeće Švicarske donijelo je odluku o ograničenju broja zaposlenih i samozaposlenih hrvatskih državljana od 1. siječnja 2023. Ponovno uvođenje kvota odnosi se na početne kratkoročne dozvole L i boravišne dozvole B za plaćenu djelatnost.
Kvota ne utječe na prekogranične radnike, spajanje obitelji, boravak osobe bez zaposlenja i postupak prijave za kratkoročni rad.

Detaljnije informacije dostupne su na stranicama Ureda za migracije.

Lihtenštajnu postoji kvota boravišnih dozvola za građane svih članica Europskog gospodarskog prostora.

Informacije vezane uz Brexit

Državljani Europske unije mogu nastaviti živjeti u Ujedinjenoj Kraljevini i nakon 30. lipnja 2021. ako do navedenog datuma apliciraju za dobivanje uređenog statusa (settled status). Uređeni status dobit će osobe koje su do trena podnošenja zahtjeva prijavljeno boravile u Ujedinjenoj Kraljevini minimalno pet godina. Ako je razdoblje boravka u Ujedinjenoj Kraljevini u trenutku podnošenja zahtjeva kraće od pet godina, podnositelju/podnositeljici zahtjeva će biti dodijeljen tzv. pre-settled status koji i nadalje osigurava pravo na život, rad i pristup socijalnim pravima. Po proteku punih pet godina, potrebno je aplicirati za settled status. O preduvjetima, postupku i potrebnoj dokumentaciji daljnje informacije pronađite ovdje odnosno ovdje. Iskoristite mogućnost pravovremenog informiranja registracijom e-pošte pri Home Office UK. Ishodište svih informacija vezanih za Brexit dostupno je ovdje.

Informacije za  državljane Ujedinjene Kraljevine u Hrvatskoj dostupne su ovdje.

Državljani EU-EGP-a

Registracija i boravak

Državljanin države članice EGP-a i Švicarske konfederacije ima pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduje valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu.

Državljanin države članice EGP-a i Švicarske koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužan je, najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak (Obrazac 1b) nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.
 
Uz prijavu se prilaže i preslika važeće osobne iskaznice ili putne isprave, koju službena osoba ovjerava nakon uvida u original. Potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a ispisuje se iz informacijskog sustava bez naknade. Biometrijska boravišna iskaznica izdaje se na zahtjev državljanina EGP-a s rokom važenja od 5 godina.

Osobni identifikacijski broj (OIB) možete zatražiti neovisno o prijavi boravka izravno u uredu Porezne uprave u mjestu u kojem boravite. U nekim će vam slučajevima, primjerice ako se želite prijaviti u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trebati potvrda o adresi stanovanja, koju izdaje policijska postaja/uprava. Ako boravite u turističkom objektu, adresu stanovanja možete dokazati potvrdom ispisanom iz sustava e-visitor. Pravo na stalni boravak može se ostvariti nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj.

Više: Ministarstvo unutarnjih poslova

Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (NN 66/19, 53/20, 144/20)

Sloboda kretanja radnika

Sloboda kretanja radnika temeljno je pravo u državama članicama Europskog gospodarskog prostora (EGP). Ona dopušta građanima jedne države članice rad u drugoj državi članici pod uvjetima koji vrijede za domaće građane.

Kako se mogu registrirati kao tražitelj posla/nezaposlena osoba?

Sukladno Zakonu o tržištu rada (NN 118/18, 32/20) , državljani država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije u pravima i dužnostima utvrđenim ovim Zakonom izjednačeni su s hrvatskim državljanima.

Kako biste se upisali u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trebat ćete osobni identifikacijski broj (OIB), adresu stanovanja u Hrvatskoj i važeću identifikacijsku ispravu iz svoje zemlje (osobnu iskaznicu ili putovnicu). Ako želite prenijeti pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti iz svoje zemlje, konzultirajte se sa svojim uredom za zapošljavanje prije odlaska, kako biste dobili sve potrebne informacije o svojim pravima i obvezama, kao i kako biste preuzeli prijenosni dokument U2, koji ćete trebati kako biste nastavili primati novčanu naknadu.

Socijalna sigurnost i osiguranja

Kada kao građanin EU/EGP-a tražite posao u drugoj državi članici, određena prava koja uživate u vlastitoj zemlji možete prenijeti, primarno pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i pravo na zdravstvenu zaštitu. Prava se prenose pomoću prijenosnih dokumenata (PD) koje izdaju nadležna tijela u vašoj državi. Hrvatski zavod za zapošljavanje nadležan je za koordinaciju prava na naknade za vrijeme nezaposlenosti. U tu svrhu koriste se PDU obrasci. Ovo su najvažniji:

PDU1sadrži informacije o tražiteljevim razdobljima zaposlenja (osiguranja), što služi kao temelj za utvrđivanje prava na naknadu, iznosa naknade i trajanje prava.

PDU2: koristi se za prijenos prava po osnovi nezaposlenosti ostvarenih u jednoj državi članici kod preseljenja u drugu državu članicu zbog traženja posla.

Pravo na zdravstvenu zaštitu u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koristeći PDS obrasce. Za mobilne radnike, najvažniji je PDS1, koji omogućava korištenje prava na zdravstvenu zaštitu u državi u kojoj odlučite živjeti iako ste zdravstveno osigurani u drugoj državi.

Prijenos novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti

Informacije o obrascima za ostvarivanje prava iz područja socijalne sigurnosti

► Kontaktne točke Direktive 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika

Državljani trećih zemalja

Državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može boraviti na:

  1. kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)
  2. privremenom boravku (do godine dana)
  3. dugotrajnom boravištu (neograničeno)
  4. stalnom boravku(neograničeno)

PRIJAVA U EVIDENCIJU NEZAPOSLENIH HZZ-A (prava za vrijeme nezaposlenosti)

Zavodu se može prijaviti državljanin treće zemlje koji može raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad sukladno posebnim propisima, a koji ispunjava zakonske uvjete za upis u evidenciju koji vrijede za hrvatske državljane (Prijava stranih državljanina u evidenciju nezaposlenih HZZ-a ).

Građanin treće zemlje koji boravi u Republici Hrvatskoj temeljem dozvole za boravak i rad, a kojem je radni odnos u Republici Hrvatskoj prestao bez njegove krivnje ili pristanka, nezaposlen je i ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, može se prijaviti u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti (Obrazac zahtjeva za novčanu naknadu).

Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je priložiti sljedeće dokumente:

  1. Ispunjenu prijavnicu u evidenciju nezaposlenih
  2. Ispunjeni obrazac zahtjeva za novčanu naknadu
  3. Dokaz o razlogu prestanka radnog odnosa (potvrđen potpisom i pečatom poslodavca) ili samostalne djelatnosti (npr. potvrda Financijske agencije iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje o evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, izjava o vrijednosti imovine koja ne pokriva postojeće obveze, izvadak iz poslovnih knjiga, pravomoćno rješenje nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka). Tiskanica M-2P se ne smatra pravovaljanim dokazom o razlogu prestanka radnog odnosa
  4. Dokaz o prosjeku bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa (npr. potvrda poslodavca, platne liste ovjerene od strane poslodavca) ili samostalne djelatnosti (npr. potvrda Porezne uprave)
  5. Presliku kartice tekućeg računa

Prijaviti se može uredu prema mjestu odobrenoga privremenog boravka (Područni službe i uredi HZZ-a - adrese i kontakti - Hrvatski zavod za zapošljavanje). Po iskorištenosti novčane naknade, odnosno po isteku privremenog boravka osoba se prestaje voditi u evidenciji Zavoda.

Kontakti područnih službi i ureda HZZ-a

Zakon o tržištu rada (NN 118/18, 32/20, 18/22)

Zakonodavni i institucionalni okvir te glavni dionici sustava integracije migranata u Hrvatskoj

DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD

Državljani trećih zemalju mogu u RH privremeno boraviti na temelju dozvole za boravak i rad te se privremeni boravak u svrhu rada odobrava kao dozvola za boravak i rad.

Informacije o podnošenju zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad:

DEFICITARNO ZANIMANJE (LISTA UPRAVNOG VIJEĆA HZZ-a)

  • potrebno je mišljenje HZZ-a → zahtjev podnosite OVDJE

PRODULJENJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD

  • isti poslodavac i isti državljanin treće zemlje  → zahtjev se podnosi u PU/PP: Uputa za poslodavce
  • različit poslodavac i/ili različit državljanin treće zemlje → zahtjev podnosite OVDJE

SEZONSKI RADNIK

  • zapošljavanje sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Republike Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine → zahtjev se podnosi u PU/PP: Uputa za poslodavce
  • zapošljavanje sezonskog radnika do 6 mjeseci → zahtjev podnosite OVDJE
  • produljenje dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika unutar 6 mjeseci  godišnje (ako kod prvog izdavanja nije traženo mišljenje HZZ)→ zahtjev podnosite OVDJE 

KATEGORIJE ZA KOJE NE TREBA MIŠLJENJE NITI TEST TRŽIŠTA RADA HZZ IZ ČLANKA 110. ZAKONA O STRANCIMA (npr. ključno osoblje u trgovačkim društvima, samozapošljavanje u trgovačkom društvu/obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, EU plava karta, osobe premještene unutar društva, pružatelji usluga, volonteri, pripravnici, posade plovila itd.) → zahtjev se podnosi u PU/PP: poveznica: Uputa za poslodavce

ZA IZDAVANJE OSTALIH DOZVOLA ZA BORAVAK I RAD POTREBAN JE TEST TRŽIŠTA RADA KOJI PODNOSITE OVDJE TE NAKON OBAVIJESTI O TESTU TRŽIŠTA RADA → zahtjev podnosite OVDJE

DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA U STATUSU MEĐUNARODNE ZAŠTITE: Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ 70/15, 127/17) smatra se da je:

  • tražitelj međunarodne zaštite - državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu do izvršnosti odluke o zahtjevu. Iznimno, tražitelj može biti i državljanin države članice Europske unije kada je to propisano odredbama Protokola 24. Ugovora iz Lisabona
  • azilant – izbjeglica u smislu Ženevske konvencije koji ispunjava uvjete za priznavanje azila
  • stranac pod supsidijarnom zaštitom – stranac kojem je priznata zaštita, u slučaju kada ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg postoje opravdani razlozi da bi povratkom u zemlju podrijetla bio suočen sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde
  • stranac pod privremenom zaštitom - stranac kojem je odobrena privremena zaštita u slučaju kada stranci u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava.

Više o oblicima, načinu podnošenja te pravima i obvezama tražitelja međunarodne zaštite na poveznici Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske - Međunarodna zaštita (gov.hr).

DRŽAVLJANI UKRAJINE sa statusom stranca pod privremenom zaštitom izjednačeni su (u pravima i obvezama) s hrvatskim državljanima u punom pristupu hrvatskom tržištu rada Odlukom Vlade RH od 7. ožujka 2022. godine.

Stranci u statusu privremene zaštite, Sukladno Zakonu o tržištu rada, imaju pravo upisa u evidenciju nezaposlenih te su u svojim pravima i obvezama izjednačeni s hrvatskim državljanima. Savjetnici za zapošljavanje pružaju pomoć prilikom procesa traženja posla te informiranja o pravima za nezaposlene osobe kao što je:

  • Prijava u evidenciju nezaposlenih
  • Podrška u definiranju radnog potencijala i plana traženja posla, te zanimanja za koja će savjetnik posredovati na tržištu rada
  • Radionice za aktivno traženje posla
  • Informiranje o radnim mjestima
  • Financiranje obrazovanja za stjecanje kompetencija potrebnih na tržištu rada
  • Uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja

Upis u evidenciju HZZ-a moguć je putem e-pošte (ukrajina@hzz.hr) ili dolaskom u područne urede HZZ-a, odnosno informiranjem na stranicama HZZ-a (Хорватська служба зайнятості - HZZ / Croatian Employment Service - офіційна мережа).

Korisne informacije i izvori:

Hrvatska za Ukrajinu - Hrvatska za Ukrajinu (gov.hr) nalaze se korisne informacije od:

Učenje hrvatskog jezika (CROATICUM) ili Ukrajinsko-hrvatski/Hrvatsko-ukrajinski razgovorni priručnik na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja - Ukrajinsko-hrvatski/Hrvatsko-ukrajinski razgovorni priručnik).

Priznavanje razdoblja visokog obrazovanja (popis akreditiranih studijskih programa - https://mozvag.srce.hr/preglednik/

Priznavanje inozemnih obrazovnih i stručnih kvalifikacija (UKRAJINA (azvo.hr)), Information for people fleeing the war in Ukraine (europa.eu)

Izaslani radnici

Sukladno Zakonu o doprinosima izaslani radnik jest:

  • osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske (čl.13.1.)
  • osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske (čl. 13.2.)
  • osoba koja je od inozemnog poslodavca izaslana na rad u tuzemno društvo a, sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju, ima uređen status u osiguranju države poslodavca (13.3.)

Izaslanje ili detašman je situacija u kojoj poslodavac šalje svojeg radnika iz jedne u drugu državu da ondje za njega obavlja poslove u određenom razdoblju. Radnik i nadalje ostaje obuhvaćen sustavom socijalnog osiguranja države iz koje je izaslan, a obveza plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje ostaje u toj državi.

Nakon stupanja Republike Hrvatske u članstvo EU, u odnosima s državama članicama EU i Europskog gospodarskog prostora (EGP) na izaslanje se primjenjuju pravni propisi EU, a poslove vezane uz izaslanje unutar EU obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Izaslanje zaposlenih osoba

Na izaslanu osobu i nadalje će se primjenjivati zakonodavstvo države iz koje je izaslana – matične države – pod uvjetom da:

  1. izaslanje ne traje dulje od 24 mjeseca
  2. osoba nije izaslana da zamijeni drugu izaslanu osobu
  3. se na osobu primjenjivalo zakonodavstvo matične države najmanje jedan mjesec neposredno prije izaslanja
  4. poslodavac redovito obavlja svoju djelatnost u matičnoj državi
  5. postoji neposredna veza radnika s poslodavcem za vrijeme trajanja izaslanja

Izaslanje samozaposlenih osoba

Odredbe o izaslanju omogućuju i samozaposlenim osobama da privremeno obavljaju svoju djelatnost u drugoj državi članici, a da se na njih za to vrijeme primjenjuje zakonodavstvo matične države.
Uvjeti koje moraju ispuniti su sljedeći:
1. izaslanje ne traje dulje od 24 mjeseca
2. redovito obavljaju djelatnost kao samozaposlene osobe u državi iz koje su izaslani
3. djelatnost koju će obavljati u državi rada slične je prirode onoj koju obavljaju u matičnoj državi

Potvrda A1

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izdavat će na zahtjev poslodavca ili samozaposlene osobe potvrdu A1 nakon provedenog postupka provjere uvjeta za izaslanje. Potvrda A1 je zadani obrazac koji vrijedi na čitavom području EU kao dokaz o tome da je radnik ili samozaposlena osoba izaslana te da ne mora u određenom razdoblju plaćati doprinose u državi rada jer ih plaća u državi iz koje je izaslana.


Potrebna dokumentacija za zaposlenu osobu koju poslodavac predaje pri podnošenju zahtjeva za izaslanje:

  • popunjena tiskanica zahtjeva za izdavanje potvrde A1 pri izaslanju
  • ugovor o radu ili dodatak ugovoru o radu, koji obuhvaća obavljanje poslova u drugoj državi članici
  • ugovor o sklopljenom poslu u državi članici za koju se traži izaslanje
  • financijsko izvješće - ispis iz registra Financijske agencije (FINA-e).

Potrebna dokumentacija koju samozaposlena osoba predaje pri podnošenju zahtjeva za izaslanje:

  • popunjena tiskanica zahtjeva za izdavanje potvrde A1 pri izaslanju
  • ugovor o sklopljenom poslu u državi članici za koju se traži izaslanje, iz kojeg proizlazi da će samozaposlena osoba u drugoj državi članici obavljati istu ili sličnu djelatnost

Postupak nakon završenja izaslanja

Nakon završetka razdoblja izaslanja, novo izaslanje za istu osobu može se odobriti nakon proteka roka od dva mjeseca. Iznimno, moguće je za istu osobu tražiti produženje trajanja razdoblja izaslanja (dulje od 24 mjeseca).

Ako postoji opravdan razlog, npr. predviđa se da se ugovoreni posao ne može završiti u roku od 24 mjeseca, moguće je u posebnom postupku, uz pristanak nadležne ustanove države u koju je osoba izaslana, produžiti razdoblje izaslanja. Zahtjev za produženje izaslanja podnosi se unaprijed, prije isteka postojećeg izaslanja.

Korisne poveznice:

Izdavanje potvrda A1 (mjerodavno zakonodavstvo/EU) | Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Izaslanje – Migracije

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske - Upućeni radnici (gov.hr)

Upućeni radnici na kraćem radu u inozemstvu - Your Europe (europa.eu)

Povratnici

Sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske  Hrvati izvan Republike Hrvatske su i Hrvati iseljenici u prekomoskim i europskim državama i njihovi potomoci te kao takvi čine hrvatsko isljeništvo/dijasporu (čl. 2), a Republika Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka (čl. 56).

Hrvatski povratnik/useljenik iz hrvatskog iseljeništva su pripadnici hrvatskog naroda, isljenici u prekomorskim i europskim državama te njihovi potomoci (članovi obitelji, supružnici i djeca) koji će se vratiti i useljavati u Republiku Hrvatsku. 

Pripadnici hrvatskog naroda koju su iselili iz RH prije 8. listopada 1991. i njihovi potomci (rođeni u inozemstvu kao potomci hrvatskih iseljenika) ulaze u kategoriju povratnika iz hrvatskog iseljeništva.

Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz niz mjera aktivne politike zapošljavanja pruža podršku povratnicima i useljenicima u pronalasku posla te povezivanju s poslodavcima na nacionalnom tržištu rada.

Katalog mjera

Korisnice poveznice:

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske - Naslovna (gov.hr)

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske - Osobna stanja građana (gov.hr)

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike - Naslovna (gov.hr)